Županjska Narodna čitaonica osnovana je 1861.godine, te je bila prva u cijeloj slavonskoj Vojnoj krajini. No, prve prave čitaonice u Hrvatskoj
otvaraju se 1838.godine u Varaždinu, Karlovcu i Zagrebu, a potom i u drugim mjestima u Hrvatskoj. U njima su se okupljali preporoditelji i tu stvarali planove za svoje političko i kulturno djelovanje. Tu se recitiralo,pjevalo i čitalo, budući da je svaka čitaonica imala i svoju knjižnicu. Osim knjiga čitale su se i novine i časopisi, pa su na taj način širi društveni slojevi dolazili do informacija i pisane riječi na narodnom jeziku. Tako su knjižnice
postale važno oružje narodnog osvješćivanja i borbe protiv tuđinske vlasti i kulturne dominacije. Vlasti su ometale njihov rad, a mnogima i zabranjivali rad poglavito u vrijeme Bachova apsolutizma. Postoji jedna nepouzdana indicija koja upućuje da je Hrvatska čitaonica u Županji djelovala još od 1838.godine,ali nije bila službeno potvrđena i odobrena, pa je morala prestati s radom 1850.godine zbog Bachova apsolutizma. Godine 1861.u malom graničarskom gradiću s jedva 2200 stanovnika zanovio se rad Hrvatske čitaonice. Osnivači su bili ugledni , bogati i obrazovani ljudi, ali isto tako i predstavnici režima. Među osnivačima nalazimo : nadporučnika Novakovića, trgovca Perakića, majora Minackog, trgovca Brunschmida, kotarskog liječnika Hoffera, solarskog činovnika Margetića, prijamnika Eleša, poštara Benakovića, učitelja Maršića, kapetana Karića, solarskog činovnika Kerečkog, plemenitog nadporučnika Tomašića, gostioničara Locherta i šumara Hella. Zahvaljujući tim plemenitim ljudima naša današnja Gradska knjižnica Županja svjedoči, kao prva Narodna knjižnica u Vojnoj krajini, kako su Županjci osim prvog igranja nogometa i prvog teniskog reketa rano spoznali snagu i djelotvornost pisane riječi i knjige, te u skladu s tim razvijali svoj kulturni život i svijest. Knjižnica je bila i ostala središte i žarište kulturnog života, prosvjećivanja, izobrazbe, ali i nacionalne svijesti u ovom turbulentnom graničnom području gdje se susreću različite vjere i civilizacije. I danas ona nastavlja svoju dugu bibliotekarsku tradiciju. Županjci i svi drugi žitelji ovog dijela Posavine brižno ju čuvaju, njeguju i dalje prenose. Shvaćaju da je knjiga nezaobilazan činitelj napretka, a da dobro uređene knjižnice imaju ogromno značenje za razvoj kulture, znanosti, očuvanje jezika pa i društva u cjelini.
Ravnateljica
Ivana Nikolić, prof./dipl.knjižničar